Zemljopisni položaj: Grčka,
službeno Helenska Republika (na grčkom: Helleniké
Demokratía), je zemlja na jugoistoku Europe na južnom
vrhu Balkanskog poluotoka. Grčka dijeli kopnenu granicu s
Bugarskom, Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom i
Albanijom na sjeveru, na istoku s Turskom i vodama Egejskog mora i
na zapadu s Jonskim i Sredozemnim morem. Smatrana kolijevkom
zapadne civilizacije, Grčka ima dugu i bogatu povijest tijekom
koje je proširila svoj utjecaj preko tri kontinenta.
Glavni grad: Atena - 3,192,606 stanovnika.
Državno uređenje: predsjednička
parlamentarna demokracija (članica E.U. od 1981)
Upravna podjela: Grčka je podijeljena na
13 administartivnih jedinica, nazvanih "Peripheries" (Okruzi).
Sljedeća razina upravne podjela su "Nomos" (Prefekture).
Ukupno ih je 51, i jedna samoupravna tertorijalna jedinica (Agion
Oros, na Mount Athosu). Lokalne zajednice se zovu ili "Dimos"
(Grad) ili "Kinotita" (Općine). Ukupno ima 900 gradova i
133 općine.
Službeni jezik i pismo: Grčki jezi i
grčko pismo. Grčka duga povijest i tradicija
odražava se u njienom jeziku - postoje starogrčki i
novogrčki jezik.
Stanovništvo: 11,170,957 stanovnika; od
kojih je 98% Grka.
Religija: pripadnici grčke pravoslavne
vjeroispovjesti 98%, muslimani 1.3%, drugi 0.7%.
Vremenska zona: lokalno vrijeme je UTC +2
sata
Površina: 131,957 km2
Obala: 13.676 km
Najviši vrh: Olimp - 2911 m nadmorske
visine
Climate: Grčka ima mediteransku klimu s
mnogo sunca, blagim temperaturama i ograničenim padalinama.
Grčka klima je raznolika zbog njenog zemljopisnog
položaja, brdovitog reljefa i njegove rasprostranjenosti
između kopna i mora. Ljeti, suhe vruće dane hladi
sezonski vjetar nazvan meltemi, dok planinski predjeli uglavnom
imaju niže temperature. Zime su blage u nizinama, s minimalnim
količinama sježnih padalina, dok su planine uglavnom
prekrivene snijegom. Čest fenomen je pojava različitih
klimatskih uvjeta u istom godišnjem dobu (na primjer, blaga
vrućina u obalnim predjelima i niske temperature u planinama).
Prosječna temperatura u siječnju varira od 5.4 °C do
13.3 °C, dok je prosječna temperatura u srpnju između
25.8 °C i 29.7 °C.
Valuta:
Euro (€) - 1 EUR = 100 cent
Kovanice: 1, 2, 5, 10, 20, 50 cent i 1 i 2 EUR
Novčanice: 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 EUR
Kreditne kartice: Skoro svaka trgovina, hotel i
restoran prihvaća kreditne kartice, ali mnoge trgovine u malim
gradovima ne. Znakovi su obično izvješeni na vratima
svake trgovine, ali bilo bi najbolje da pitate u samoj trgovimi
prihvaćaju li kartice ili ne prije same kupnje.
Cijene u Grčkoj - Popis odabranih artikala
| Kruh |
0.60 - 0.80 € |
Pivo u gostionici
|
3 - 5 € |
| Ledena kava (Frappe) |
4 - 5 € |
Grčka kava
|
4 |
Koktel u baru
|
6 - 8 € |
| Souvlaki |
1.50 € |
| Gyros sendvič |
1.80 - 2.50 € |
Dostava pizze
|
7 € |
Karta za podzemnu
|
0.80 € |
Karta za HSAPvlak u Ateni
|
0.70 € |
Karta za autobus i trolejbus
|
0.50 € |
Karta za tramvaj
|
0.70 € |
Litra benzina
|
0.93 - 1.05 € |
Boca vode
|
1 € |
Mala boca vode
|
0.30 - 0.60 € |
| Telefonska kartica (za govornice) |
3 € |
Kartice za mobilne telefone od
|
9 € |
| Taksi od centra Atene do Piraeusa |
6 - 7 € |
Limenka bezalkoholnog pića
|
0.70 - 1.50 € |
Zaštita od sunca
|
10-15 € |
Iako je ova tabela dobra referenca, imajte na umu da cijene
variraju od mjesta do mjesta.
Prosječna cijena obroka: Obrok u koji
uključuje glavno jelo, salatu i bezalkoholno piće
košta oko 12€. Cijene variraju od grada do grada, ali i
od kvarta do kvarta.
Napojnica u grčkim restoranima su uključene u cijenu kao
posebna usluga ili kao dio cijene hrane. Što je
uključeno u cijenu, obično je naznačeno na zadnjoj
strani jelovnika. Običaj je zaokružiti iznos računa
u retsoranima, kafeterijama i barovima.
Struja: Voltaža gradske mreže - 220V,
frekvencija 50 Hz.
Pozivni broj:
Pozivni broj države: Grčka +30
Pozivni broj glavnog grada: Atena +1
Putne isprave: Putovnica.
Kupovina: Grčka je idealna destinacija za
kupovinu različitih proizvoda, s nečim za svakoga. Cijene
se vrlo povoljne us obzirom na kvalitetu proizvoda i može se
naći nešto za svačiji budžet. Trgovine su
otvorene od ponedjeljka do petka od 9.00h do 14.30h, a utorkom,
četvrtkom i petkom rade još i od 17.30h do 20.30h.
Subotom su trgovine otvorene 9.00h do 15.00h, no zatvorene su
nedjeljom. Supermarketi i kiosci ostaju otvoreni do 22.00h.
Štoviše, u većim gradskim centrima i
turističkim područjima, trgovine i kiosci su otvoreni od
ranog jutra do kasno u noć, cijeli tjedan.
Turistička policija: Turistička
policija je služba grčke policije s posebno obučenim
osobljem sa znanjem stranih jezika. Biranjem "171" 24h na dan
može se dobiti grčka turistička policija. Ova linija
daje informacije u upute na grčkom, engleskom, francuskom i
njemačkom, te tako pomaže turistima u nevolji.
Zdravstvo: Da bi dobili potrebnu
liječničku skrb, turisti iz zemalja članica EU
moraju imati europsku zdravstvenu karticu (EHC) ili bilo koji drugi
pravni dokument izdan od strane zdravstvenog osiguranja.
U ovim slučajevima, potrebnu skrb u Grčkoj
omogućuju:
- IKA (Zdravstveno osiguranje), zdravstvene jedinice
(poliklinike) ili liječničke ordinacije u blizini
- Regionalne klinike (nekadašnje seoske klinike) ili
zdravstveni centri nacionalnog zdravstvenog sustava
- bolnički odjeli
Da bi dobili potrebnu liječničku skrb, turisti iz
zemalja koje nisu članice EU, moraju se obratiti svom
zdravstvenom osiguranju prije putovanja.
U hitnom slučaju nazovite:
- Hitna pomoć: 166
- SOS liječnici : 1016
- Dežurne klinike i bolnice: 1434
- Hitna pomoć u slučaju trovanja: 210 7793777
- Ljekarne: 1434
- Otvorene linije za ovisnosti: 210 3617089
Državni praznici:
| Siječanj: |
1. siječanj - Nova Godina
6. siječanj - Sveta tri kralja
|
| Ožujak: |
Pepelnica
25. ožujak - Dan državnosti
|
| Travanj: |
Veliki petak (ožujak/travanj)
Uskrs (ožujak/travanj)
|
| Svibanj: |
1. svibanj - Praznik rada
|
| Lipanj: |
Bijeli ponedjeljak (preznik za javni sektor)) |
| Kolovoz: |
15. kolovoz - Velika Gospa
|
| Listopad: |
28. listopad - Državni praznik
|
| Prosinac: |
25. i 26. prosinac - božićni blagdani
|
Grčki alfabet: Grčki alfabet se
koristi za pisanje grčkog jezika od 9. st. prije Krista. To je
prvi pravi alfabet, odnosno alfabet sa simbolom za svaki
samoglasnik i suglasnik, i najstariji je alfabet danas u uporabi.
Osim za pisanje modernog grčkog jezika, ova se slova danas
koriste za zapisivanje matematičkih simbola, imena
čestica u fizici, imena zvijezdi, u imenima bratstava i
sestrinstava, za imenovanje tropskih ciklona i u druge svrhe.
Grčki alfabet je nastao iz modificiranog feničanskog
alfabeta i za uzvrat je potaknuo nastanak gotice, ćirilice,
glagoljice, koptskog pisma, najvjerojatnije armenskih alfabeta, kao
i latinice.
| Veliko slovol |
Malo slovo |
Grčko ime
|
Latinično |
| Α |
α |
Alpha |
a |
| Β |
β |
Beta |
b |
| Γ |
γ |
Gamma |
g |
| Δ |
δ |
Delta |
d |
| Ε |
ε |
Epsilon |
e |
| Ζ |
ζ |
Zeta |
z |
| Η |
η |
Eta |
h |
| Θ |
θ |
Theta |
th |
| Ι |
ι |
Iota |
i |
| Κ |
κ |
Kappa |
k |
| Λ |
λ |
Lambda |
l |
| Μ |
μ |
Mu |
m |
| Ν |
ν |
Nu |
n |
| Ξ |
ξ |
Xi |
x |
| Ο |
ο |
Omicron |
o |
| Π |
π |
Pi |
p |
| Ρ |
ρ |
Rho |
r |
| Σ |
σ |
Sigma |
s |
| Τ |
τ |
Tau |
t |
| Υ |
υ |
Upsilon |
u |
| Φ |
φ |
Phi |
ph |
| Χ |
χ |
Chi |
ch |
| Ψ |
ψ |
Psi |
ps |
| Ω |
ω |
Omega |
o |