Hrvatska spada u ekološko nezagađena područja,
bez obzira radilo se o zraku, slatkim vodama ili moru, i upravo
zbog toga je privlačna mnogima koji svoj odmor žele provesti u
netaknutoj prirodi, uživati u jedrenju i kupanju u kristalno čistom
moru.
Jadran se može podičiti raznolikim prirodnim
vrijednostima i raritetima, a kakvoća mora iznimno je
dobro očuvana. Biološka i krajobrazna osebujnost očituje se u broju
biljnih i životinjskih vrsta, te u visokom broju
endema (npr.dubrovačka zečina - Centaurea ragusina, crna
gušterica - Lacerta fiumana pomoensis) Državna tijela i razne
udruge doprinose očuvanju i zaštiti prirodnog bogatstva Jadrana.
Projekt zaštite dupina zaživio je na otoku Lošinju.
Novčanom pomoći i usvajanjem dupina pomaže se u očuvanju i zaštiti
ovih prekrasnih životinja. Na susjednom otoku Cresu, u Belom,
postoji azil za bjeloglave supove koji su danas vrlo rijetke ptice
grabljivice i čija se populacija nastoji održati. Pokret prijatelja
prirode "Lijepa naša", uz ostale, radi i na projektima Plave
zastave, Zelene zastave te Eko- škole. Plava zastava simbolizira
očuvani, sigurni i ugodni okoliš namijenjen odmoru, zabavi i
rekreaciji, dobro razrađeni sustav gospodarenja obalnim područjem i
održivi razvoj u turizmu. Ponijeti Plavu zastavu za plažu i marinu
znači vrhunsku turističku promidžbu, koja se temelji na visokoj
kakvoći usluge, čistoći mora i obale te opremljenosti i uređenosti
plaža. Ove godine na hrvatskim plažama i marinama vijorit će ih se
čak 98.
Uživati u mirisima i zvukovima netaknute prirode Jadrana
možete na gotovo svakom otoku ili otočiću, a posebno
zaštićeni dijelovi prirode imaju znanstveni, kulturno-povijesni,
ekološki te turistički ili rekreativni značaj za Hrvatsku. Više od
7,5 % površine Hrvatske zaštićeno je u nacionalnim parkovima ili
nekim drugim zaštitnim mjerama. Postoje planovi da se ta područja
udvostruče, a sama činjenica da usred Europe postoji tako veliko
područje nezagađene, čiste prirode veseli i ulijeva nadu.
Na području hrvatskog obalnog područja smjestila su se čak 4
nacionalna parka.
Brijuni sa svojih 14 otoka i otočića te okolnim
morem proglašeni su nacionalnim parkom i spomen-područjem 1983.
godine. Od autohtonih biljnih i životinjskih vrsta najbolje je
očuvana sredozemna zajednica hrasta crnike i makije te ptičje vrste
poput čigri i galebova, a ovo otočje je i važna postaja u procesu
seobe i zimovanja ptica. Tu je i zoološki vrt u prirodi, safari
park s egzotičnim životinjama te vrijedna kulturna baština iz
rimskog i bizantskog razdoblja.
Krka je među rijekama hrvatskog krša svakako
najljepša. Nacionalni park obuhvaća najveći dio toka rijeke s
okolnim priobalnim prostorom. Među brojnim vodopadima osobitom
ljepotom ističu se Skradinski buk i Roški slap, između kojih je na
ujezerenom dijelu rijeke smješten otočić Visovac s franjevačkim
samostanom.
Kornati su najrazvedenija otočna skupina
cijeloga Sredozemlja, a nalaze se u sjevernoj Dalmaciji. Zbog
izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike
razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog
ekosustava, 1980. g. veći dio kornatskog akvatorija je proglašen
nacionalnim parkom.
Mljet je otok na krajnjem jugu Hrvatske, a zbog
izuzetno bujnih šuma alepskog bora nazivaju ga i "zelenim
otokom".
Istoimeni nacionalni park obuhvaća zapadni dio ovoga po mnogima
najljepšeg otoka na Jadranu. Za ovaj su park specifična dva duboka
zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim morem nazivaju
jezerima. Čistoća Velikog i Malog jezera omogućila je
preživljavanje Aurellie, najstarije vrste meduze na svijetu.
Nacionalni park Mljet dom je i sredozemne medvjedice (Monachus
monachus), izuzetno rijetke vrste hrvatske faune, a i cijeloga
Mediterana.
Brojni ekološki očuvani otoci nude svoje
posebnosti. Napetost gradskog života tamo je još
nepoznata, a vreva ovamo nije ni stigla. Vrlo je malo automobila pa
u zraku nema ni ispušnih plinova.
Tu je sve prirodno: hrana pripremljena od svježih
domaćih proizvoda a vino od grožđa iz otočnih vinograda.
Prirodna baština otoka veliko je blago Hrvatske i pretpostavka
kvalitetnog života i zanimanja ljudi. To je i temelj hrvatskog
turizma, u kojem otoci upravo zbog sačuvanih prirodnih značajki
imaju veliku prednost. Zato zaštita, čuvanje i brižan i obazriv
odnos prema prirodi otoka i obale Jadrana trebaju biti svakodnevnom
brigom svih koji na Jadran dolaze ili tu žive.