Jahta Hrvatska: Dalmacija, Krk, Istra... - Sunce i more

Za one koji traže sunce Jadran ga nudi u izobilju. Prosječno 2600 sunčanih sati godišnje jadransku obalu čini jednom od najsunčanijih u Sredozemlju. Brojne uvale i glatke stijene iznimno su pogodni za sunčanje i kupanje, a gusta borova šuma i stalni lagani vjetrić pružaju osvježenje i hlad za velikih vrućina.

Sunce je izvor života i energije, njegovo terapeutsko djelovanje i utjecaj na dobro raspoloženje odmor će učiniti još ljepšim, maštovitijim i erotičnijim. Uz pravilno doziranje upit ćete najbolje što vam sunce može ponuditi, no ne zaboravite kreme sa zaštitnim faktorom, kape i sunčane naočale.

Ako se za sunčana dana nađete u blizini otoka Visa, svakako posjetite fenomene Jadranskog mora koji postoje zahvaljujući igri svjetlosti. Sunčeve zrake provukle su se kroz otvore spilja nastalih djelovanjem morskih valova te zajedno s ondje prisutnom vodom stvorile čaroliju neviđenog plavetnila ili onu smaragdnozelenoga sjaja. Ljepotu Modre i Zelene špilje treba doživjeti jer svakoga ostavlja bez daha.
Odsjaj sunca na valovima, blještavo bijeli kamen, suncem okupani otoci, osunčani crveni krovovi i sela u kojima vrijeme za poslijepodnevne žege čini se ne teče... Ploveći ćete ljetnu idilu u okrilju sunca i plavetnila, u zagrljaju valova i vjetra, doživjeti u potpunosti.

Gledat ćete nezaboravne, jer su neponovljivi, jadranske zalaske sunca i svitanja uvijek iznova s jednakim ushitom. Uplovljavanje u suton na trenutak donosi spokoj duhu i tijelu, a suncem natopljena dalmatinska vina proplamsaj strasti.
Veličanstveni zalazak, promatran s mora, znak je zaljubljenima, a pozornome promatraču promjene na zapadnome dijelu neba karta su vremena koje ga sutra očekuje. Potpuna vedrina, uz pokoji oblačić, znak je lijepoga i stabilnoga vremena. Boje zalaska su tada čiste, a oblaci bliže zenitu žuti.
Ako sunce pri zalasku purpurnom bojom oboji vedro nebo pod gustim, tamnim oblakom, znak je da će se vrijeme poboljšati.

Bijed i mutan zalazak sunca te nakupina oblaka, u koje sunce upada kao u vreću, znak je pogoršanja vremena.
Halo-efekt ili lom sunčeve svjetlosti o kristaliće vlage u oblacima, predznak je pogoršanja. Sunčeva svjetlost razlaže se oblačnim nebom u boje spektra.
Duga nastala prelamanjem i odbijanjem sunčevih zraka u kapljici vode predznak je pogoršanja vremena s kišom, ali i proljepšanja vremena nakon kiše. Duga na zapadnom dijelu neba (moguće samo prijepodne) najavljuje skori dolazak kiše, a duga na istočnom dijelu neba (moguće samo u podne i navečer) u pravilu znači prestanak kiše i najavljuje ugodan sunčan dan pogodan za jedrenje.

Jadransko more sa svojih 1185 otoka, otočića, hridi te bezbroj prekrasnih uvala veliki je izazov i omiljeno odredište ljubiteljima prirode i jedriličarima. Najčišće i najprozirnije more u Europi, s prosječnom dubinom od 173 m, u svojim vodama krije bogati životinjski i biljni svijet, kao i predmete i olupine brodova još iz razdoblja vladavine Grka i Rimljana.

Pružajući se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, između Balkanskoga i Apeninskoga poluotoka, zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi, nudi vam svoje bogatstvo mirisa, pjenu valova, obilje svježine i kristalnu čistoću plavetnila. More je od davnina izazivalo divljenje, strast pa i strahopoštovanje. Ono je njiva i svakodnevica ribarima, kruh pomorcima, nadahnuće umjetnicima, avantura putnicima... Kupanje, sunčanje, jedrenje, ronjenje su užici kojima se ovdje možete bezbrižno prepustiti. Svojom jedinstvenom ljepotom ovo more je oduvijek povezivalo i zbližavalo ljude iz raznih, pa i najudaljenijih krajeva svijeta.

Skupina istaknutih nautičara u američkome časopisu "Svijet krstarenja" ocijenila je hrvatski arhipelag, uz Karipsko otočje, najljepšim jedriličarskim područjem na svijetu. Mnoga mjesta na Jadranu zaštićena su kao nacionalni parkovi, parkovi prirode i rezervati, a dobar vjetar u jedrima usmjerit će vas prema najzanimljivijim dijelovima ovoga carstva.

Jadransko more razlikuje se u svom sjevernom i južnom dijelu. Razlike nisu velike, ali su značajne za plovidbu budući se prema njima može odrediti cilj putovanja, razgledavanja, ali i ukupnog doživljaja jedrenja.

Na sjevernome Jadranu razdaljine među otocima su manje, kao i one između otoka i obale, na raspolaganju je puno više zakloništa pri svakom vremenu, a najučestaliji ljetni vjetar, maestral, je slabiji. Na južnome se Jadranu do drugoga otoka, luke ili zakloništa plovi nešto duže. Maestral je ovdje jači pa je i more valovitije.

Postoje i razlike u koloritu i sadržajima pejzaža. Boje i mirisi južnoga dijela obale su intenzivniji, a izgled otočnih i obalnih mjesta mnogo je atraktivniji. Kultura i duh prostora i ljudi je zanimljiviji i sadržajno bogatiji zbog snažnijeg povijesnog utjecaja antike i renesanse.

Akvatoriji se razlikuju i većom ili manjom napučenošću. Ovisno o tome želite li društvo ili osamu i mir možete se rukovoditi tim razlikama. Napučeniji sjeverni otoci ponudit će vam nezaboravna druženja i zabavu, a udaljeni južni otoci ljepotu nedirnute prirode i uživanje u tišini.

Bez obzira koji dio Jadrana izabrali, luke će uvijek osigurati sidrište vašim plovilima, a udaljene prirodne uvale i pristaništa zaštićena stijenama i otočićima bit će sigurno prenoćište posadi jedrilice.

Jadransko more u brojkama:

Hrvatska spada u ekološko nezagađena područja, bez obzira radilo se o zraku, slatkim vodama ili moru, i upravo zbog toga je privlačna mnogima koji svoj odmor žele provesti u netaknutoj prirodi, uživati u jedrenju i kupanju u kristalno čistom moru.

Jadran se može podičiti raznolikim prirodnim vrijednostima i raritetima, a kakvoća mora iznimno je dobro očuvana. Biološka i krajobrazna osebujnost očituje se u broju biljnih i životinjskih vrsta, te u visokom broju endema (npr.dubrovačka zečina - Centaurea ragusina, crna gušterica - Lacerta fiumana pomoensis) Državna tijela i razne udruge doprinose očuvanju i zaštiti prirodnog bogatstva Jadrana. Projekt zaštite dupina zaživio je na otoku Lošinju.
Novčanom pomoći i usvajanjem dupina pomaže se u očuvanju i zaštiti ovih prekrasnih životinja. Na susjednom otoku Cresu, u Belom, postoji azil za bjeloglave supove koji su danas vrlo rijetke ptice grabljivice i čija se populacija nastoji održati. Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša", uz ostale, radi i na projektima Plave zastave, Zelene zastave te Eko- škole. Plava zastava simbolizira očuvani, sigurni i ugodni okoliš namijenjen odmoru, zabavi i rekreaciji, dobro razrađeni sustav gospodarenja obalnim područjem i održivi razvoj u turizmu. Ponijeti Plavu zastavu za plažu i marinu znači vrhunsku turističku promidžbu, koja se temelji na visokoj kakvoći usluge, čistoći mora i obale te opremljenosti i uređenosti plaža. Ove godine na hrvatskim plažama i marinama vijorit će ih se čak 98.

Uživati u mirisima i zvukovima netaknute prirode Jadrana možete na gotovo svakom otoku ili otočiću, a posebno zaštićeni dijelovi prirode imaju znanstveni, kulturno-povijesni, ekološki te turistički ili rekreativni značaj za Hrvatsku. Više od 7,5 % površine Hrvatske zaštićeno je u nacionalnim parkovima ili nekim drugim zaštitnim mjerama. Postoje planovi da se ta područja udvostruče, a sama činjenica da usred Europe postoji tako veliko područje nezagađene, čiste prirode veseli i ulijeva nadu.

Na području hrvatskog obalnog područja smjestila su se čak 4 nacionalna parka.
Brijuni sa svojih 14 otoka i otočića te okolnim morem proglašeni su nacionalnim parkom i spomen-područjem 1983. godine. Od autohtonih biljnih i životinjskih vrsta najbolje je očuvana sredozemna zajednica hrasta crnike i makije te ptičje vrste poput čigri i galebova, a ovo otočje je i važna postaja u procesu seobe i zimovanja ptica. Tu je i zoološki vrt u prirodi, safari park s egzotičnim životinjama te vrijedna kulturna baština iz rimskog i bizantskog razdoblja.

Krka je među rijekama hrvatskog krša svakako najljepša. Nacionalni park obuhvaća najveći dio toka rijeke s okolnim priobalnim prostorom. Među brojnim vodopadima osobitom ljepotom ističu se Skradinski buk i Roški slap, između kojih je na ujezerenom dijelu rijeke smješten otočić Visovac s franjevačkim samostanom.

Kornati su najrazvedenija otočna skupina cijeloga Sredozemlja, a nalaze se u sjevernoj Dalmaciji. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, 1980. g. veći dio kornatskog akvatorija je proglašen nacionalnim parkom.

Mljet je otok na krajnjem jugu Hrvatske, a zbog izuzetno bujnih šuma alepskog bora nazivaju ga i "zelenim otokom".
Istoimeni nacionalni park obuhvaća zapadni dio ovoga po mnogima najljepšeg otoka na Jadranu. Za ovaj su park specifična dva duboka zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim morem nazivaju jezerima. Čistoća Velikog i Malog jezera omogućila je preživljavanje Aurellie, najstarije vrste meduze na svijetu. Nacionalni park Mljet dom je i sredozemne medvjedice (Monachus monachus), izuzetno rijetke vrste hrvatske faune, a i cijeloga Mediterana.

Brojni ekološki očuvani otoci nude svoje posebnosti. Napetost gradskog života tamo je još nepoznata, a vreva ovamo nije ni stigla. Vrlo je malo automobila pa u zraku nema ni ispušnih plinova.
Tu je sve prirodno: hrana pripremljena od svježih domaćih proizvoda a vino od grožđa iz otočnih vinograda.
Prirodna baština otoka veliko je blago Hrvatske i pretpostavka kvalitetnog života i zanimanja ljudi. To je i temelj hrvatskog turizma, u kojem otoci upravo zbog sačuvanih prirodnih značajki imaju veliku prednost. Zato zaštita, čuvanje i brižan i obazriv odnos prema prirodi otoka i obale Jadrana trebaju biti svakodnevnom brigom svih koji na Jadran dolaze ili tu žive.

Jadransko more -oda je prirode životu u kojem je sve prožeto vjetrom i valom, pjesmom i smijehom, trudom i njegovim plodovima, a odiše mirom i tišinom tek na pučini... Njegovo bogatstvo su boje i mirisi, oblici i zvuci, živi i neživi svijet koji između plime i oseke dočekuje i ispraća novi dan, još jedan u neznano dugom nizu...

Boje se prve zamijete. Obilje i vatromet šarenila u proljeće ljeti će nadjačati četiri glavne boje - plava, žuta, zelena i bijela.
Plava kao simbol harmonije i mira daje spokoj, ali ona je i zov u beskraj i vječnosti. To je more. I nebo.
Žuta je boja sunca. Ona grije, ohrabruje i potiče neopterećeno radovanje.
Zelenom bojom diše priroda. Zeleno je život, obilje i bogatstvo. To su vazdazelene šume na obali i otocima.
Bijela boja pojačava sve ostale boje. Čista je i lako poprimi tonove svoje okoline reflektirajući ih. Bijel je kamen i stijene na obali i otocima. Bijeli su gradovi i ribarske kućice, galebovi, pjena valova.

Sve što vidimo prožeto je dominantnim mirisom mora i soli.
Posebnu svježinu zraku daju mirisi borovih iglica i smole, ružmarina, proljetnih cvjetova limuna, mandarina i mirte.
Ružmarin koji ukrašava jadransku obalu i otoke od davnina je simbol ljubavi, a poznat je i začinski dodatak mediteranske kuhinje. Začinsko bilje ugodnog, snažnog mirisa je i bosiljak, također stanovnik jadranskog podneblja.
Slatki mirisi bagrema i ciklama u proljeće prati pjev ptica na proplancima borovih šuma, a koncert ljetnih zrikavaca oživjet će svako drvo i grm.
Ograde od lovora, profinjenog i nenametljivog mirisa, opasale su male istarske i dalmatinske vrtove u kojima dozrijeva sočno grožđe i smokva čiji prezreli plodovi slatkim mirisom mame pčele i ostale kukce.
Posebno ugodnog mirisa je lavanda s otoka Hvara, najsunčanijeg hrvatskog otoka. Ljubičasta polja te biljke nisu se bez razloga baš tamo raširila. Lavanda voli sunce i toplinu, a opojan miris raznose vjetrovi.
Ti mirisni vjetrovi koji dolaze s otoka preplavljuju uske ulice priobalnih gradova i naselja, a neki starosjedioci prema mirisu već znaju odrediti s kojih otoka im vjetar donosi osvježenje. Vrijeme objeda proširit će miris pečene ribe, maslinovog ulja, dimljenog pršuta i ovčjeg sira, a sve te mirise zarobit će izražajna aroma vina.

Ploveći morem upit ćete u svoje sjećanje boje i mirise Jadrana, a zvukovi mora i lupkanje valova o trup broda razbit će svaku napetost i dovesti vas u stanje blaženstva.
Luke gradova pružit će vam smijeh i dobrodošlicu, a šarenilo i žamor gradskih tržnica bogatstvo plodova, raznih predmeta i uspomena.
Turistički raj hrvatske obale i otoka treba doživjeti svim čulima, jer je svim čulima i namijenjen.