Sunce i more

Sunce je izvor života i energije, njegovo terapeutsko djelovanje i utjecaj na dobro raspoloženje odmor će učiniti još ljepšim, maštovitijim i erotičnijim. Uz pravilno doziranje, upit ćete najbolje što vam sunce može ponuditi, no ne zaboravite kreme sa zaštitnim faktorom, kape i sunčane naočale.

Za one koji traže sunce, Jadran ga nudi u izobilju. Prosječno 2600 sunčanih sati godišnje jadransku obalu čini jednom od najsunčanijih u Sredozemlju. Brojne uvale i glatke stijene iznimno su pogodne za sunčanje i kupanje, a gusta borova šuma i stalni lagani vjetrić pružaju osvježenje i hlad za velikih vrućina.

Ako se za sunčana dana nađete u blizini otoka Visa, svakako posjetite fenomene Jadranskog mora koji postoje zahvaljujući igri svjetlosti. Sunčeve zrake provukle su se kroz otvore spilja nastalih djelovanjem morskih valova te zajedno s ondje prisutnom vodom stvorile čaroliju neviđenog plavetnila ili onu smaragdnozelenoga sjaja. Ljepotu Modre i Zelene špilje treba doživjeti, jer svakoga ostavljaju bez daha.
Odsjaj sunca na valovima, blještavo bijeli kamen, suncem okupani otoci, osunčani crveni krovovi i sela u kojima se čini da vrijeme za poslijepodnevne žege ne teče... Ploveći, doživjet ćete ljetnu idilu u okrilju sunca i plavetnila, u zagrljaju valova i vjetra, u potpunosti.

Gledat ćete nezaboravne, jer su neponovljivi, jadranske zalaske sunca i svitanja uvijek iznova s jednakim ushitom. Uplovljavanje u suton na trenutak donosi spokoj duhu i tijelu, a suncem natopljena dalmatinska vina proplamsaj strasti.
Veličanstveni zalazak, promatran s mora, znak je zaljubljenima, a pozornome promatraču promjene na zapadnome dijelu neba, karta su vremena koje ga sutra očekuje. Potpuna vedrina, uz pokoji oblačić, znak je lijepoga i stabilnoga vremena. Boje zalaska su tada čiste, a oblaci bliže zenitu žuti.
Ako sunce pri zalasku purpurnom bojom oboji vedro nebo pod gustim, tamnim oblakom, znak je da će se vrijeme poboljšati.

Bijed i mutan zalazak sunca te nakupina oblaka, u koje sunce upada kao u vreću, znak je pogoršanja vremena.
Halo-efekt ili lom sunčeve svjetlosti o kristaliće vlage u oblacima, predznak su pogoršanja. Sunčeva svjetlost razlaže se oblačnim nebom u boje spektra.
Duga nastala prelamanjem i odbijanjem sunčevih zraka u kapljici vode predznak je pogoršanja vremena s kišom, ali i proljepšanja vremena nakon kiše. Duga na zapadnom dijelu neba (moguća samo prijepodne) najavljuje skori dolazak kiše, a duga na istočnom dijelu neba (moguća samo u podne i navečer) u pravilu znači prestanak kiše i najavljuje ugodan sunčan dan pogodan za jedrenje.

Otoci Prosječan broj sunčanih sati u godini
Rab 2417
Lošinj 2606
Pag 2268
Vir 2450
Zlarin 2700
Hvar 2718
Korčula 2700
Šipan 2580

Jadransko more sa svojih 1185 otoka, otočića, hridi te bezbroj prekrasnih uvala veliki je izazov i omiljeno odredište ljubiteljima prirode i jedriličarima. Najčišće i najprozirnije more u Europi, s prosječnom dubinom od 173 m, u svojim vodama krije bogati životinjski i biljni svijet, kao i predmete i olupine brodova još iz razdoblja vladavine Grka i Rimljana.

Pružajući se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, između Balkanskoga i Apeninskoga poluotoka, zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi, nudi vam svoje bogatstvo mirisa, pjenu valova, obilje svježine i kristalnu čistoću plavetnila. More je od davnina izazivalo divljenje, strast pa i strahopoštovanje. Ono je njiva i svakodnevica ribarima, kruh pomorcima, nadahnuće umjetnicima, avantura putnicima... Kupanje, sunčanje, jedrenje, ronjenje užici su kojima se ovdje možete bezbrižno prepustiti. Svojom jedinstvenom ljepotom, ovo je more oduvijek povezivalo i zbližavalo ljude iz raznih, pa i najudaljenijih krajeva svijeta.

Skupina istaknutih nautičara u američkome časopisu "Svijet krstarenja" ocijenila je hrvatski arhipelag, uz Karipsko otočje, najljepšim jedriličarskim područjem na svijetu. Mnoga mjesta na Jadranu zaštićena su kao nacionalni parkovi, parkovi prirode i rezervati, a dobar vjetar u jedrima usmjerit će vas prema najzanimljivijim dijelovima ovoga carstva.

Jadransko more razlikuje se u svom sjevernom i južnom dijelu. Razlike nisu velike, ali su značajne za plovidbu budući se prema njima može odrediti cilj putovanja, razgledavanja, ali i ukupnog doživljaja jedrenja.

Na sjevernome Jadranu razdaljine među otocima su manje, kao i one između otoka i obale, na raspolaganju je puno više zakloništa pri svakom vremenu, a najučestaliji ljetni vjetar, maestral, slabiji je. Na južnome se Jadranu do drugoga otoka, luke ili zakloništa plovi nešto duže. Maestral je ovdje jači pa je i more valovitije.

Postoje i razlike u koloritu i sadržajima pejzaža. Boje i mirisi južnoga dijela obale intenzivniji su, a izgled otočnih i obalnih mjesta mnogo je atraktivniji. Kultura i duh prostora i ljudi zanimljiviji je i sadržajno bogatiji zbog snažnijeg povijesnog utjecaja antike i renesanse.

Akvatoriji se razlikuju većom ili manjom napučenošću. Ovisno o tomu želite li društvo ili osamu i mir, možete se rukovoditi tim razlikama. Napučeniji sjeverni otoci ponudit će vam nezaboravna druženja i zabavu, a udaljeni južni otoci ljepotu nedirnute prirode i uživanje u tišini.

Bez obzira koji dio Jadrana izabrali, luke će uvijek osigurati sidrište vašim plovilima, a udaljene prirodne uvale i pristaništa, zaštićena stijenama i otočićima, bit će sigurno prenoćište posadi jedrilice.

Jadransko more u brojkama:

DULJINA 783 km
ŠIRINA (prosječna) 248,3 km
DUBINA (prosječna) 173 m
POVRŠINA 148 595 km2
VOLUMEN 34 977 km3
DULJINA MORSKE OBALE S OTOCIMA 5835 km
KOPNO 1777 km
OTOCI 4058 km
SLANOST (prosječna) 38.30 per mill.
MORKSKE STRUJE (srednja brzina) 0,5 knots
VISINA VALA (najčešća) 0,5 - 1,5 m
PROSJEČNA GODIŠNJA TEMPERATURA 11°C
PROSJEČNA LJETNA TEMPERATURA 25°C - 27°C

Hrvatska pripada ekološki nezagađenim područjima, bez obzira radilo se o zraku, slatkim vodama ili moru, i upravo zbog toga privlačna je mnogima koji svoj odmor žele provesti u netaknutoj prirodi, uživati u jedrenju i kupanju u kristalno čistom moru.

Jadran se može podičiti raznolikim prirodnim vrijednostima i rijetkostima, a kakvoća mora iznimno je dobro očuvana. Biološka i krajobrazna osebujnost očituju se u broju biljnih i životinjskih vrsta, te u visokom broju endema (npr. dubrovačka zečina - Centaurea ragusina, crna gušterica - Lacerta fiumana pomoensis). Državna tijela i razne udruge doprinose očuvanju i zaštiti prirodnog bogatstva Jadrana. Projekt zaštite dupina zaživio je na otoku Lošinju.
Novčanom pomoći i usvajanjem dupina pomaže se u očuvanju i zaštiti ovih prekrasnih životinja. Na susjednom otoku Cresu, u Belom, postoji azil za bjeloglave supove koji su danas vrlo rijetke ptice grabljivice i čija se populacija nastoji održati. Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša", uz ostale, radi i na projektima Plave zastave, Zelene zastave te Eko-škole. Plava zastava simbolizira očuvani, sigurni i ugodni okoliš namijenjen odmoru, zabavi i rekreaciji, dobro razrađeni sustav gospodarenja obalnim područjem i održivi razvoj u turizmu. Ponijeti Plavu zastavu za plažu i marinu znači vrhunsku turističku promidžbu, koja se temelji na visokoj kakvoći usluge, čistoći mora i obale te opremljenosti i uređenosti plaža. Ove godine na hrvatskim plažama i marinama vijorit će ih se čak 98.

Uživati u mirisima i zvukovima netaknute prirode Jadrana možete na gotovo svakom otoku ili otočiću, a posebno zaštićeni dijelovi prirode imaju znanstveni, kulturno-povijesni, ekološki te turistički ili rekreativni značaj za Hrvatsku. Više od 7,5 % površine Hrvatske zaštićeno je u nacionalnim parkovima ili nekim drugim zaštitnim mjerama. Postoje planovi da se ta područja udvostruče, a sama činjenica da usred Europe postoji tako veliko područje nezagađene, čiste prirode veseli i ulijeva nadu.

Na području hrvatskog obalnog područja smjestila su se čak 4 nacionalna parka.
Brijuni sa svojih 14 otoka i otočića te okolnim morem proglašeni su nacionalnim parkom i spomen-područjem 1983. godine. Od autohtonih biljnih i životinjskih vrsta najbolje je očuvana sredozemna zajednica hrasta crnike i makije te ptičje vrste poput čigri i galebova, a ovo otočje je i važna postaja u procesu seobe i zimovanja ptica. Tu je i zoološki vrt u prirodi, safari park s egzotičnim životinjama te vrijedna kulturna baština iz rimskog i bizantskog razdoblja.

Krka je među rijekama hrvatskog krša svakako najljepša. Nacionalni park obuhvaća najveći dio toka rijeke s okolnim priobalnim prostorom. Među brojnim vodopadima, osobitom ljepotom ističu se Skradinski buk i Roški slap, između kojih je na ujezerenom dijelu rijeke smješten otočić Visovac s franjevačkim samostanom.

Kornati su najrazvedenija otočna skupina cijeloga Sredozemlja, a nalaze se u sjevernoj Dalmaciji. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, 1980. godine veći dio kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.

Mljet je otok na krajnjem jugu Hrvatske, a zbog izuzetno bujnih šuma alepskog bora nazivaju ga i "zelenim otokom".
Istoimeni nacionalni park obuhvaća zapadni dio ovoga po mnogima najljepšeg otoka na Jadranu. Za ovaj su park specifična dva duboka zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim morem nazivaju jezerima. Čistoća Velikog i Malog jezera omogućila je preživljavanje Aurellie, najstarije vrste meduze na svijetu. Nacionalni park Mljet dom je i sredozemne medvjedice (Monachus monachus), izuzetno rijetke vrste hrvatske faune, a i cijeloga Mediterana.

Brojni ekološki očuvani otoci nude svoje posebnosti. Napetost gradskog života tamo je još nepoznata, a vreva ovamo nije ni stigla. Vrlo je malo automobila pa u zraku nema ni ispušnih plinova.
Tu je sve prirodno: hrana pripremljena od svježih domaćih proizvoda, a vino od grožđa iz otočnih vinograda.
Prirodna baština otoka veliko je blago Hrvatske i pretpostavka kvalitetnog života i zanimanja ljudi. To je i temelj hrvatskog turizma, u kojem otoci upravo zbog sačuvanih prirodnih značajki imaju veliku prednost. Zato zaštita, čuvanje te brižan i obazriv odnos prema prirodi otoka i obale Jadrana trebaju biti svakodnevnom brigom svih koji na Jadran dolaze ili tu žive.

Jadransko more -oda je prirode životu u kojem je sve prožeto vjetrom i valom, pjesmom i smijehom, trudom i njegovim plodovima, a odiše mirom i tišinom tek na pučini... Njegovo bogatstvo su boje i mirisi, oblici i zvuci, živi i neživi svijet koji između plime i oseke dočekuje i ispraća novi dan, još jedan u neznano dugom nizu...

Boje se prve zamijete. Obilje i vatromet šarenila u proljeće, ljeti će nadjačati četiri glavne boje - plava, žuta, zelena i bijela.
Plava kao simbol harmonije i mira daje spokoj, ali ona je i zov u beskraj i vječnosti. To je more. I nebo.
Žuta je boja sunca. Ona grije, ohrabruje i potiče neopterećeno radovanje.
Zelenom bojom diše priroda. Zeleno je život, obilje i bogatstvo. To su zimzelene šume na obali i otocima.
Bijela boja pojačava sve ostale boje. Čista je i lako poprimi tonove svoje okoline, reflektirajući ih. Bijeli su kamen i stijene na obali i otocima. Bijeli su gradovi i ribarske kućice, galebovi, pjena valova.

Sve što vidimo prožeto je dominantnim mirisom mora i soli.
Posebnu svježinu zraku daju mirisi borovih iglica i smole, ružmarina, proljetnih cvjetova limuna, mandarina i mirte.
Ružmarin koji ukrašava jadransku obalu i otoke od davnina je simbol ljubavi, a poznat je i začinski dodatak mediteranske kuhinje. Začinsko bilje ugodnog, snažnog mirisa je i bosiljak, također stanovnik jadranskog podneblja.
Slatke mirise bagrema i ciklama u proljeće prati pjev ptica na proplancima borovih šuma, a koncert ljetnih zrikavaca oživjet će svako drvo i grm.
Ograde od lovora, profinjenog i nenametljivog mirisa, opasale su male istarske i dalmatinske vrtove u kojima dozrijeva sočno grožđe i smokva čiji prezreli plodovi slatkim mirisom mame pčele i ostale kukce.
Posebno ugodnog mirisa je lavanda s otoka Hvara, najsunčanijeg hrvatskog otoka. Ljubičasta polja te biljke nisu se bez razloga baš tamo raširila. Lavanda voli sunce i toplinu, a opojan miris raznose vjetrovi.
Ti mirisni vjetrovi koji dolaze s otoka preplavljuju uske ulice priobalnih gradova i naselja, a neki starosjedioci prema mirisu već znaju odrediti s kojih otoka im vjetar donosi osvježenje. Vrijeme objeda proširit će miris pečene ribe, maslinovog ulja, dimljenog pršuta i ovčjeg sira, a sve te mirise zarobit će izražajna aroma vina.

Ploveći morem, upit ćete u svoje sjećanje boje i mirise Jadrana, a zvukovi mora i lupkanje valova o trup broda, razbit će svaku napetost i dovesti vas u stanje blaženstva.
Luke gradova pružit će vam smijeh i dobrodošlicu, a šarenilo i žamor gradskih tržnica bogatstvo plodova, raznih predmeta i uspomena.
Turistički raj hrvatske obale i otoka treba doživjeti svim čulima, jer je svim čulima i namijenjen.